Da mrki medvjed nastanjuje šire područje urbane jezgre grada Banjaluka u Bosni i Hercegovini već svi znaju. Susreti sa medvjedom na periferiji grada Banjaluke nisu rijetkost, kao ni opažanje tragova prisustva medvjeda. Takođe štete koje medvjed pričinjava poljoprivrednicima u banjalučkoj opštini su među najbrojnijim. Sve je to i očekivano ako znamo da su obronci Čemernice i Manjače tipična i stalna staništa mrkog medvjeda, a Banjaluka je grad koji se razvio u kotlini okružen ovim divnim, vrletnim i šumovitim prostranstvima.
Istovremeno veoma važan segment banjalučkog pejzaža čine šumom prekrivena brda Starčevice, Trapista i Šibova. Ovaj zeleni visokovrijedni pojas gradske zelene matrice je prije nekoliko godina izdvojen iz redovnog šumarskog gazdovanja i proglašen šumama posebne namjene. Istina, Banjalučani veoma rado koriste ove prostore kao mjesto za sport, rekreaciju, odmor. Ovim prostorom upravlja Banjalučko šumsko gazdinstvo.
Centar za životnu sredinu je prije tri godine pokrenuo inicijativu za zaštitu ove zelene oaze u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, a sa željom da Banjaluka bude grad koji ima vrijedno i površinom veoma značajno zaštićeno područje prirode. Pored važnosti za rekreaciju i odmor ove šume su od neizmjerne važnosti za očuvanje i poboljšanje zdrave životne sredine grada utičući na povoljnije mikroklimatske uslove, obezbježujući zdrave tokove voda pa samim tim i pitku vodu, upijajući velike količine CO2, a odajući kiseonik.
Mjesta su biodiverziteta, veoma bogatog, pa ponosno možemo reći da je jedan od stanovnika naših šuma i mrki medvjed.
Ipak, medvjed svima draga vrsta jeste i zvijer – moćna životinja prema kojoj trebamo gajiti poštovanje i oprez. Zato smo smatrali za korinim da postavimo edukacijske table koje bi posjetioce ovih šuma dodatno upoznale o medvjedu, ali i o poželjnom ponašanju čovjeka u prirodi, a kako bi smo nepoželjne situacije u susretu čovjeka i medvjeda sveli na najmanju moguću mjeru.
Napadi medvjeda na čovjeka su iznimno rijetki (priznaćemo obrnuto i nije tako povoljna situacija). Ako do susreta sa medvjedom ipak dođe najčešće svak želi da oprezno ode na svoju stranu, i medvjed i čovjek. Medvjed ako se propinje na zadnje noge uglavnom ne prijeti već detaljnije opaža situaciju. Mnogo je zanimljivih detalja koje je korisno znati.
Više pročitajte na tablama koje smo u saradnji sa JPŠ „Šume Republike Srpske“ – banjalučko gazdinstvo, LU „Zmijanje“ Banjaluka početkom mejseca septembra 2024. godine postavili. Prvu tablu možete pronaći preko puta tzv. medine pećine (na asfaltnom putu koji vodi od rampe do Spomenika palim Krajišnicima). A druga tabla se nalazi na Trešnjiku, na samom ulazu na jednu od mnogobrojnih šumskih staza. Prošetajte, uživajte u prirodi, naučite nešto novo i ponašajte se u prirodi u skladu sa preporukama.