Povodom Svjetskog dana šuma koji se obilježava danas, 21. marta, Centar za životnu sredinu objavio je publikaciju “Naše prašume – Pregled prašuma Bosne i Hercegovine sa analizom pravnog okvira za zaštitu” koja je rezultat rada stručnjaka i istraživača prašuma, te pruža sveobuhvatan pregled prašuma u BiH i analizira pravni okvir njihove zaštite.
„Ovom publikacijom na jednom mjestu dajemo pregled do sad prepoznatih, istraženih i/ili zaštićenih prašuma Bosne i Hercegovine te objedinjavamo osnovne informacije o njima na dovoljno pouzdan, informativan i pristupačan način. Namjera nam je da publikacija podjednako bude i naučno – stručna, ali i korisna za sve one čitaoce koji nisu samo šumarskog ili prirodnjačkog obrazovanja. Pored popisa i opisa prašuma Bosne i Hercegovine smatrali smo važnim, za potrebe ove knjige, izraditi i analizu pravnog okvira unutar kojeg se prašume štite“, istakla je Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica u Centru za životnu sredinu.
Upravo analizu pravnog okvira za zaštitu prašuma, Dejan Radošević, diplomirani ekolog iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa koji je receznat ovog izdanja, smatra bitnim korakom ka očuvanju biodiverziteta i ispunjavanju međunarodnih obaveza, ali i osnovom za naredne korake u pravcu zaštite i čuvanja ovih vrijednih šuma:
“U današnjem svijetu, gdje se u neprestanoj borbi za očuvanje prirodnog nasljeđa suočavamo s brojnim izazovima, publikacija koja se fokusira na prašume Bosne i Hercegovine predstavlja značajan korak ka podizanju svijesti o važnosti tih ekosistema. Upravo prašume, te drevne čuvarice mudrosti, trebaju nam biti vječna opomena i lekcija. One nas podsjećaju da priroda ima sposobnost da se sama brine o sebi, bez potrebe za ljudskom intervencijom, ili da budemo pošteni, u savremenom dobu naglašene potrebe za prirodnim resursima, bez pretjerane ljudske intervencije. U svojoj tišini i snazi, one prekoravaju naš antropocentrični pogled, ukazujući nam na to da život može opstati i cvjetati u harmoniji, daleko od naših ruku. One nisu samo prirodne znamenitosti, već i simboli otpora protiv pretjerane i nepromišljene urbanizacije i eksploatacije prirode”.
Publikacija je nastala kada je, kroz rad na projektu „Šume bez granica“ koji je za osnovnu temu imao istraživanje, očuvanje i zaštitu prašuma, prepoznata potreba za jednim ovakvim izdanjem. Nastala je iz želje za edukacijom šire javnosti, sa ciljem da se podigne svijest o prašumama kao prirodnom naslijeđu i važnosti davanja podrške istraživanju i očuvanju prašuma. Želja nam je bila da na jednom mjestu možemo pronaći osnovne informacije o do sada istraženim prašumama naše zemlje.
Upravo je to naveo u svojoj recenziji i prof. dr Vojislav Dukić sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci:
„Detaljna analiza i sveobuhvatan prikaz bogatstva prašumskih ekosistema i legislative u oblasti zaštite prašuma pruža dragocjene informacije naučnoj zajednici i podiže svijest šire javnosti o značaju zaštite. Ova publikacija je snažan podsjetnik na neprocjenjivu vrijednost prašuma Bosne i Hercegovine i sigurno će biti i izvor inspiracije za sve one koji žele doprinijeti očuvanju“.
Od 12 prašuma koje su opisane u ovoj publikacije samo tri uživaju zaštitu koja je dovedena „do kraja“, a u skladu sa zakonima o zaštiti prirode. Sve ostale su i dalje zaštićene kroz zakone o šumama i to kroz proglašenje šuma posebne namjene, zaštitnih šuma i šuma visoke zaštitne vrijednosti. Pojedine su samo prepoznate od strane istraživača i čuvane „dobrom voljom“ od potencijalne eksploatacije bez da imaju bilo kakvu formalnu zaštitu.
Prvi dio publiakcije donosi i pregled bh. prašuma sa osnovnim podacima i izvodima iz dosadašnjih istraživanja. Opisi prašuma su složeni po abecednom redosljedu.
Opise prašuma Golija, Mačen do, Plješevica, Ravna vala i Trstionica su dostavili prof. dr Dalibor Ballian i dr Mirzeta Memišević Hodžić.
Prašume Bobija, Crni vrh, Dubička gora, Janj, Lom, Malovčića dolina i Perućica je opisao mr Srđan Bilić.
Drugi dio donosi analizu pravnog okvira unutar kojeg štitimo prašume, a koja je urađena od strane pravnice Centra za životnu sredinu Sonje Kosanović i prof. dr Dalibora Balliana.
Kartografske priloge, kao i osvrt na daljinsku detekciju je pripremila mr šumarstva Branislava Dukić (Centar za životnu sredinu). Idejni koncept osmislila i uređivanje publikacije obavila Aleksandra-Anja Dragomirović (Centar za životnu sredinu).
Publikacija je dio projekta „Šume bez granica“ (Forest Beyond Borders), koji je podržan od strane njemačke fondacije za zaštitu prirode EuroNatur. Zahvaljujemo se svim dosadašnjim istraživačima prašuma i vrijednim kolegama koji su dali doprinos ovoj oblasti.
Foto: Srđan Bilić, Aleksandra Anja Dragomirović