Inicijalni sastanak predstavnika Centra i odabranih stručnjaka, a povodom provođenja aktivnosti na izradi protokola za praćenje vrsta, kao ključne aktivnosti projekta “Uspostavljanje protokola za praćenje prioritetnih vrsta, staništa i područja” održan je u Banjaluci.
Cilj ovog projekta je uspostavljanje efikasnih i sveobuhvatnih protokola za praćenje prioritetnih vrsta. Budući da je zamišljeno da se za izradu protokola ostvari što veće učešće svih zainteresovanih strana, oformljeni su timovi sačinjeni od predstavnika nadležnih institucija, istraživača i predstavnika udruženja, koji će razviti pet protokola u narednom periodu, za vuka, barsku kornjaču (Emys orbicularis), bijelu rodu (Ciconia ciconia), jelenka (Lucanus cervus) i omoriku (Picea omorika).
Kao i u mnogim dosadašnjim procesima i ovaj put Centar za životnu sredinu sarađuje sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, čiji su savjeti i iskustvo, kao i potreba za ovakvim dokumentima od nemjerljive važnosti za kvalitet samog procesa. Pored kolega iz Zavoda, Centru su se u radu priključili i Jovica Sjeničić iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Saudin Merdan iz Centra Dr. Stjepan Bolkay, Dragana Šnjegota sa Banjalučkog Prirodnomatematičkog fakulteta te Vladimir Stupar i Đorđije Milanović sa Šumarskog fakulteta.
“Polazna tačka za zaštitu prirode, odnosilo se to na vrstu, populaciju ili stanište, jesu podaci o stanju i brojnosti istih. Da bi podaci bili komparabilni i potpuno korisni oni moraju biti metodološki usklađeni. Ova logika naučne i konzervacijske metodologije stoji iza ove aktivnosti Centra. Kao i uvijek, nikad ne razmišljamo u vremenskim okvirima projekata već ciljamo da uvedemo trajne prakse koje će se nastaviti i nakon završetka konkretnog projekta, tako da su nam cilj i želja da izradimo set prvih protokola koji će služiti kao referenca za razvijanje drugih, a koji će zauzvrat pomoći svima koji rade na zaštiti naših prirodnih bogatstava”, izjavio je Igor Kalaba, asistent na programu Biodiverzitet i zaštićena područja.
Protokoli će nakon toga biti predstavljeni predstavnicima naučne i stručne zajednice, javnih institucija, sa posebnim naglaskom na upravljače zaštićenih područja. Nakon konsultacija i dorade protokola na osnovi pristiglih komentara, protokoli će biti primijenjeni na terenu.